Kritično u Tržačkim Raštelima, vodostaj Mutnice dostigao visokih 332,00 cm

Zbog izlijevanja vode na kolovoz obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-403a Cazin-Gata, u mjestu Tržačka Raštela.

Jutros, preventivno, odgođena je i nastava u osnovnoj školi u ovom cazinskom naselju, a kako nam mještani Tržačkih Raštela otkrivaju, ne sjećaju se ni da je 2014. stanje bilo ovako katastrofalno stanje.
Kako saznajemo, ranije u toku dana poplavljene su bila četiri stambena objekta, a nastavkom obilnih padavina, taj broj mogao bi se i porasti.

Prema posljednjim mjerenjima, vodostaj Mutnice iznosi visokih 332,00 cm, što je već kritično.

Bošnjaci i Srbi zajedno u obnovi crkve u selu Gata

Bosna i Hercegovina ne može biti drugačija nego onakva kakva je stoljećima bila.

Naselje Gata smješteno je na razmeđu općina Bihać i Cazin. Drugi naziv za ovo mjesto je Gata Ilidža zbog ljekovite vode i banjskog lječilišta koje ovdje postoji stotinama godina. U samom centru Gate u neposrednoj blizini školskog objekta nalazi se pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla, skoro stotinu godina stara.

Narod želi zajedno da živi
Zajedno su je gradili mještani islamske i pravoslavne vjere, a danas 23 godine nakon rata, zajedno žele da je obnove i otrgnu od zaborava i zuba vremena.

„Ovaj vjerski objekat je svjedok jednog vremena i ne treba ga pustiti da propada. Mi smo očistili okoliš i zarasline okolo, te mrežama zaštitili otvore kako golubovi ne bi ulazili unutra, ali ne smijemo vršiti nikakve radove na objektu dok ne dobijemo dozvolu Srpske pravoslavne crkve, jer ipak su oni nadležni za objekat. Ovdje je nekada živjelo 80-ak srpskih porodica koje su upražnjavale svoje vjerske obaveze upravo u ovom objektu. Crkva je ostala netaknuta što se tiče Bošnjaka ovdje u ovom naselju, ali je nažalost nisu zaobišli artiljerijski projektili kojima je gađano selo u proteklom ratu. Međutim, to su neznatna oštećenja od gelera. Osnovni problem objekta je što propada usljed zuba vremena i bilo bi zaista lijepo obnoviti ga i sačuvati“ kaže Hasan Keškić (48), mještanin Gate i vijećnik u Gradskom vijeću Bihać

Mušić Meho (61) je penziju zaradio u Nizozemskoj, a zatim se vratio u rodni kraj da tu provede ostatak života. Nizozemska multikultura je, kaže, ništa spram one bosanske koju su u ratu politike i interesi pokušali uništiti i napraviti nacionalne tabore. Sve je to, kaže Meho, politika, a stvarni život i odnosi ljudi su nešto sasvim drugo a oni svjedoče da narod ne zna drukčije nego skupa i zajedno.

„Imamo nekoliko naših komšija koji će se uskoro vratiti iz Srbije i zemalja Evropske unije da ponovo žive na svojim ognjištima. Ljudi žele da zajedno žive i dosta im je nacionalizma i poltike. Vidjeli su i shvatili šta su i ko su ti koji su zavadili narod i podijelili državu, sada se ponovo okreću jedni drugima. Crkve se sjećam još kao dječak dok sam se tu okolo igrao. Iskupili bi se svi na Alđun, igrali se tu i družili. Tako da nam crkva nije strana niti nam je ikada smetala. Ako uskoro krene njena obnova, lično ću da učestvujem u tome i finansijski to podržim“, kaže Meho

Komšije oduševljene idejom
Pero Repajić je jedan od onih koji žele da se vrate u rodni kraj. Trenutno živi u Srbiji, a njegov brat Mišo u Evropskoj uniji. Obojica su oduševljeni idejom da se crkva obnovi i žele u tome aktivno učestvovati, potvrdili su nam u telefonskom razgovoru

S obzirom da se crkva nalazi na samom razmeđu dvije mjesne zajednice Gata koja pripada općini Bihać i Tržačka raštela koja pripada općini Cazin, savjeti obje mjesne zajednice dogovorili su se da skupa upute inicijativu za obnovu crkve. Gradska uprava grada Cazina je podržala takvu ideju i planira izdvojiti dio sredstava za one osnovne radove kao što je postavljanje ulaznih vrata i zaštita otvora.

„Mi smo stupili u kontakt sa Zavičajnim udruženjem Una iz Banja Luke, koje okuplja Srbe sa područja ovih mjesnih zajednica, kako bi zajedno krenuli u realizaciju ove ideje. Dobili smo pozitivan odgovor i sada čekamo dozvolu od Srpske pravoslavne crkve bez čijeg odobrenja ne želimo bilo šta raditi na objektu“, kaže Senad Ždralić (41), mještanin Tržačkih Raštela i uposlenik u Gradskoj upravi grada Cazina.
Prema riječima Boška Stojisavljevića (74) predsjednika Zavičajnog udruženja “Una” ideja je vrlo pozitivna i odmah su je u ovom udruženju sa radošću prihvatili.

„Rastao sam u tom selu i za to me vežu lijepe uspomene. Drago mi je što se crkva hoće obnoviti, jer to je jedan vrlo lijep objekat koji to zaslužuje“, kaže Stojisavljević i dodaje kako će ovo udruženje u tome učestvovati kroz bilo koji oblik podrške

Ova saradnja je dobar pokazatelj kako Bosna i Hercegovina ne može biti drukčija nego onakva kakva je stoljećima bila.

Izvor: Al Jazeera.

Premijer Rošić obišao radilišta na cestovnoj infrastrukturi u Cazinu

Premijer USK Husein Rošić i direktor „Direkcije za ceste USK“ Adnan Pozderac obišli su danas nekoliko cazinskih naselja gdje traju radovi u okviru planiranih aktivnosti Direkcije u tekućoj 2018. godini. Uz rekonstrukciju dijelova regionalne ceste, sanacije klizišta te izgradnje trotoara, akcenat je dat i na cestovnim radovima u blizini malograničnog prijelaza Tržačka Raštela.

Blizu četiri miliona maraka Direkcija regionalnih cesta USK-a usmjeriće ove godine u cestovnu infrastrukturu na području svih općina i Gradova Kantona.

Od toga 1,9 miliona implementira se u Cazinu po osnovu različitih aktivnosti. Radovi na rekonstrukciji i asfaltiranju regionalnih cesta, sanaciji klizišta, te izgradnji trotoara u više cazinskih naselja već su krenuli, nakon što je ova ustanova okončala proceduru za odabir izvođača radova.

Pojedine dionice cesta na kojima su aktivna radilišta danas su obišli premijer Kantona Husein Rošić i direktor Direkcije Adnan Pozderac.

Prilaz malograničnom prijelazu u Tržačkim Raštelima postepeno se uređuje i već sada izgleda značajno bolje u odnosu na ranije godine. U Direkciji su već odradili dio poslova i time demantuju, kako tvrde, navode cazinskog gradonačelnika Nermina Ogreševića da ova ustanova ne učestvuje u cestovnim radovima.

Nakon Cazina, kako smo danas imali priliku čuti,radovi će se intezivirati i na dionicama u ostalim općinama, a koji su u nadležnosti Direkcije regionalnih cesta. Naime, ostalo je još ugovora koje Direkcija treba zaključiti sa izvođačima radova, nakon što su okončane tenderske procedure.

POSLJEDICE POPLAVA: Šteta na mostu u Ćehićima velika, nadležni ne reaguju

Obimne padavine koje su zadesile grad Cazin, prouzrokovale su velike štete.

Kako nam javljaju naši čitatelji, u Ćehićima je zbog poplava, došlo do potpunog pomjeranja konstrukcije mosta (koji je još 2016. godine zbog poplava oštećen, a još uvijek nije saniran), a koji povezuje zaseoke Urga i Mešiće sa Ćehićima.

Mještani kažu da pozivaju nadležne institucije već dvije godine da reaguju, ali niko ništa ne poduzima. Sa svakom kišom dolazi i do većih oštećenja.

Ovom prilikom mještani apeluju i pozivaju nadležne institucije da što prije otpočnu sanaciju urušenog mosta, jer je upravo on poveznica tri sela.

Kako ovaj most trenutno izgleda pogledajte na fotografijama ispod.

U Krajini ponovo poplave

Nakon jučerašnjih obilnih padavina u mnogim općinama Unsko-sanskog kantona zabilježeni su porasti vodostaja rijeka i rječica, oborinske vode poplavile su poljoprivredna zemljišta, kao i određeni broj stambenih i pomoćnih objekata. Za sada nema preciznih podataka o štetama. U naselju Tržačka Raštela poplavljene su 3 kuće.U Cazinu je zbog izlijevanja vode na kolovoz došlo do obustave saobraćaja na lokalnom putu Kovačevići-Liskovac, a koristio se alternativni pravac preko naselja Skokovi. Na magistralnom putu M-4.2 Cazin-Velika Kladuša, u mjestu Huremagići, zbog poplavljenog kolovoza saobraćaj se odvijao jednom kolovoznom trakom, no u međuvremenu voda se povukla sa ceste. Rijeka Horljava ponovo je blokirala sve putne komunikacije prema naselju Vilenjača. U Cazinu su jučer zabilježena i dva klizišta. Vodostaj rijeke Mutnice sinoć u 23 sata iznosio je čak 280 cm, no od tada je u konstantom padu i u 10 sati je iznosio 240 cm.
Vodostaj rijeka je u opadanju.

Obilne poplave u Tržcu, postoji opasnost od plavljenja objekata

Nakon topljenja obilnih snježnih padavina u pojedinim dijelovima grada Cazina došlo je do izlijevanja rijeka iz korita te do poplava okolnih zemljišnih površina površina.Kako smo navikli, najkritičnije je u naselju Tržac gdje se vodostaj rijeke Korane kritičan te ako nastavi s porastom moglo bi doći do plavljenja objekata.

– Za sada još uvijek nema poplavljenih objekata, dvorišta jesu poplavljena ali objekti za sada nisu. Ako se nastavi porast vodostaja moglo bi do toga doći”, pišu nam naši čitatelji iz Tržca.

Pored Tržca, kritično je u naseljima Mutnik, Samardžići, Pjanići kao i ostalim obližnjim naseljima uz korita rijeka Mutnica i Korana.

Tržac, mjesto gdje se spajaju bosanska i hrvatska krajina

Tržac je jedna od najstarijih tvrđava na Balkanu, čiji temelji datiraju još od 526. godine.

Piše:
Fahrudin Vojić
Tvrđava Tržac smještena je na samoj granici bosanske i hrvatske vojne krajine. Postojeća dokumentacija, naročito ona koja se odnosi na 16. stoljeće, pokazuje da je Tržac i njegova tvrđava upravo bio vezan za feudalne moćnike kakvi su bili Frankopani. Kao što je u prošlosti, tako i danas ovaj kraj predstavlja svojevrstan spoj dvaju država, kultura i naroda. Samo ih razdvaja rijeka Korana koja teče podno stare tržačke utvrde. S jedne strane Hrvatska, a sa druge strane Bosna i Hercegovina. Iako antički podaci svjedoče o postojanju neke vrste utvrde na ovom mjestu još u vrijeme Rimljana, njen pravi razvoj i svrha dolazi do izražaja tek potkraj 15. i početkom 16. stoljeća.

„U tom periodu dolazi do najvećeg uspona tržačke tvrđave, oko nje se naseljavaju trgovci i zanatlije, koji vrše razmjenu dobra sa seljacima. Tako se formira podgrađe koje će dolaskom osmanske vlasti prerasti u nešto manju kasabu sa orijentalno-islamskim obilježjima. Tvrđava Tržac sa svojim podgrađem, kasnije kasabom, bila je suočena sa problemima razvoja i često se susretala sa krizom svoga identiteta. Nagla urbanizacija dolaskom austro-ugarske uprave, praćena intenzivnom gradnjom, neminovno je brisala tragove prošlosti, predajući zaboravu prepoznatljive slike vojno-strateškog mjesta koje je čuvalo granice stoljećima.“, ističe historičar dr. Fikret Midžić.

Jedna od najstarijih na Balkanu
Prije dolaska Slavena i Osmanlija, tržački kraj naseljavale su razne ljudske skupine najstarije populacije.

„U željeznom dobu na širem području Balkana pojavljuje se narod pod imenom Iliri, koji su bili podjeljeni u mnoga plemena, a oko 800 godina prije nove ere, ovdje se spominje veliko ilirsko pleme Japodi, čiji su pripadnici naseljavali veliko područje koje je obuhvatalo širi prostor oko srednjeg toka rijeke Une kod Bihaća, prostor oko rijeke Korane, današnju Liku i Gorski Kotar, a možda i dio Slavonije“, navodi Branka Raunig u svojoj knjizi „Umjetnost i religija prahistorijskih Japoda“.

Naselja na uzvišenjima kakav je bio i Tržac, prirodno zaštićenim brežuljcima, karakterišu snažni kameno-zemljani zaštitni bedemi građeni tehnikom suhozida i veoma dobro prilagođeni konfiguraciji terena. Na ličkom prostoru je registrirano oko 150 ovakvih naselja, dok ih je oko srednjeg toka Une bilo nešto oko 45. Sve ove gradine iz vojno-strateških razloga zauzimale vrlo značajan i dominantan položaj, što je omogućavalo kontrolu i nadgledanje šireg prostora i teritorije. Međutim, s početka Drugog stoljeća prije nove ere, antički izvori govore o sve češćim sukobima Japoda i rimskih regija, da bi 35. godine, prije nove ere, došlo do snažne rimske ofanzive na japodsku teritoriju.

Rimske legije su sasvim okupirale japodsku teritoriju koju su uvrstili u novu rimsku provinciju Ilirik. U to doba Rimljani grade utvrde takozvane refugije (izolirana skloništa) za zaštitu vojske i stanovništva. Pretpostavlja se da je jedna takva bila sagrađena upravo na mjestu današnje tržačke gradine.

„Ovo je jedna od najstarijih utvrda na Balkanu, čiji temelji datiraju još od 526. godine. Taj podatak mi je saopćio historičar Muret Tatarević koji je radio u osnovnoj školi u Tržačkim Raštelama. Spominjao sam našem Muhamedu koji radi u Gradskoj upravi grada Cazina da bi utvrdu Tržac trebalo zaštiti od daljnjeg propadanja. Međutim, lokalne vlasti nemaju sredstava da bi same mogle realizirati takav jedan projekat koji je izuzetno skup“, kaže Ejub Ždralić, mještanin naselja i nekadašnji domar u lokalnoj osnovnoj školi.

Krajiški mentalitet i ratnička narav
Historijski izvori su, kaže Senad Ždralić, mještanin Tržačkih Raštela i uposlenik u Gradskoj upravi grada Cazina, zabilježili zanimljiv napis koji svjedoči konstantnim vojnim pohodima i bitkama koje su vođene upravo ovdje na samoj granici bosanske i hrvatske krajine. „Preko Platenica (odnosno naselja Platnica), dojahalo je preko stotinjak Turaka i sve kuće su popali“.

„U tim turbolentim vremenima Tržac je bio slobodan i dugo je odoljevao osmanskim napadima i pokušajima da ga osvoje. Padom Bužima, Cazina, Podzvida i obje Kladuše, bio je izgubljen ugarsko-hrvatski prostor između Une i Gline, pa se linija odbrane približila toku rijeka Korane i Krupe. Na južnom dijelu su se još držali Bihać, Ripač, Izačić, Sokolac, Ostrožac, Drežnik i Tržac. Dakle, Tržac je spada među one gradove koje su Osmanlije posljednje osvojili. Kad su se Frankopani povukli i otišli u pravcu Zagreba i Beča, najpismenija osoba koja je tada zajedno s njima došla u ugarsko-hrvatsko kraljevstvo, bila je jedna od kćerki Frankopana iz Tržca. Zanimljiv je također podataka koji govori o odnosu tadašnjih plemića spram ženske djece. Naime, historijski izvori navode da je Frankopan koji je tada gospodario ovim krajem čije sjedište je bilo upravo ovdje u Tržcu, kćerkama je kao miraz dao utvrde Pećigrad i Bužim, a Kladušu je zadržao za sina. Isturio je zetove da brane sina kojeg je ostavio duboko u unutrašnjosti teritorije tadašnjeg kraljevstva. I to je upravo taj mentalitet Bosanske krajine koji je i danas pristuan ovdje.“, kaže Senad.

Kao da je sudbina ovog prostora da stalno trpi neke sukobe i izvojeva bitke. Svjedok tome je burna krajiška historija ali i ne tako davna zbilja koja je ponovo u Krajini okupila sve sile da se po ko zna koji put obračunavaju oko međe, teritorije i vlasti.

„Tokom protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu, po izbijanju krvavih međubošnjačkih sukoba u Krajini, paravojne snage Fikreta Abdića, izdale su 5. Korpus i stale na stranu okupatora. Tako je neko vrijeme linija razgraničenja između nas i autonomaša bila upravo ovdje u blizini mosta koji vodi preko rijeke Mutnice i uz samu utvrdu Tržac. Moja kuća bi se nekad našla na jednoj a nekad na drugoj teritoriji.“, prisjeća se Enes Duraković, mještanin tog naselja.

Tržac je u nekadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji bio općina, a danas je mjesna zajednica koja pripada teritoriji općine Cazin. Ovdašnje stanovništvo je prije živjelo od poljoprivrede i proizvodnje brašna i mlijeka. Danas su neka druga vremena i dosta mještana je rasuto po bijelom svijetu. Ono što ih je ostalo imaju želju i ideju da staru utvrdu pretvore u turističku ponudu sa pratećim sadržajima kao što su restorani, šetalište i staze za uspon na kulu, jer kako kažu, imaju dosta toga za ponuditi i pokazati, a dah burne historije u ovom kraju još uvijek se osjeti.

Izvor: Al Jazeera

Drveni mlin u Tržačkim Raštelama jedini u BiH sa sedam žrvanja (FOTO)

Stari mlin u Tržačkim Raštelama zahvaljujući inicijativi mještana ovog naselja, još uvijek stoji na istom mjestu i prkosi zubu vremena. Niko ne zna tačan datum njegove gradnje, ali prema riječima Ejuba Ždralića, starosjedioca ovog naselja, mlin je najvjerovatnije izgrađen u vrijeme Osmanlija.

Na dvije rijeke

Domišljati mještani Tržca, nekada vrlo značajnog grada hrvatskih plemića a još prije Ilira i Rimljana, dosjetili su se da iskoriste obje rijeke koje protiču u neposrednoj blizini ovog mlina. Tako su, pored Mutnice koja je bila osnovni izvor motorne snage mlina, povremeno koristili i Koranu, a sve to je bilo regulisano uz pomoć bentova.

„Ovaj otok, uz koji je smješten mlin, bio je isprepleten kanalima putem kojih su bile spojene Mutnica i Korana. To je služilo u vrijeme jakih žega i vrućina kada bi nivo Mutnice opao, onda bi se ta brana ili takozvani ‘bent’ malo odgrnuo i tako pustila voda iz Korane da pojača snagu okretaja žrvnjeva“, rekao je za Anadolu Agency (AA) mještanin Enes Duraković.
Tako je tržački mlin, osim po tome što ima sedam žrvanja, poznat i po tome što je smješten na samoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Otok ”Rakit” kako ga mještani nazivaju u Jugoslaviji bio je teritorija Bosne i Hercegovine, ali poslije rata se našao na ničijoj zemlji. Opkoljen dvjema rijekama i državama, otok je sada neiskoristiv. Međutim, Senad Ždralić kaže kako mještani ipak razmišljaju da na njemu izgrade ugostiteljski objekat kojeg bi, zajedno sa mlinom, stavili u funkciju turizma.
„Taj prostor bi se mogao iskoristiti za izgradnju restorana u kojem bi se turisti mogli okrijepiti nakon posjete starom gradu Tržcu i mlinu. Tu bi imali jednog zaposlenika koji bi bio zadužen za mlin u kojem bi mljeo žito koje bi on sam proizvodio i koristio ga za proizvodnju domaće hrane koju bi nudio u tom ugostiteljskom objektu. Osim toga, postavili bi oko cijelog kompleksa i klupe za odmor, izgradili staze sa šetnju putem kojih bi povezali i stari grad. Tako da bi to bio jedan fascinantan turistički kompleks“, ističe Ždralić.

Nekada je u mlinu radilo preko stotinu redovnika, prisjeća se Kado Džananović, čiji suprug je radio u mlinu i održavao ga dok je bio živ.
„Svi su imali svoj red. Neko je imao cijeli red, neko pola a neko četvrtinu red. Sijalo se je sine prije puno. Kukuruzi, pšenica ja sam sama to sve sijala. Prije rata se puno mljelo, u ratu isto, a poslije rata se više tako ne melje“, kaže Kado.

Inicijativa mještana

Mlin je prvobitno izgrađen oko 150 metara dalje od sadašnje lokacije. Zatim je u Kraljevini Jugoslaviji, izmješten na današnju lokaciju. Prema sjećanju Ejuba Ždralića koji je slušao priče stari ljudi, mlin je prebačen zbog toga što su mještani zaključili da je korisnije da mlin bude na ovom mjestu.

„Oni su smatrali da mlin treba prebaciti ovdje iz više razloga. Prije svega zbog blizine mlina a samim tim i olakšanog pristupa mještanima, ali i zbog ideje da se kroz otok prokopaju kanali da bi usmjerili vodu iz Korane u Mutnicu onda kada za to bude potrebe“, kaže Ejub čiji djed je bio nekada načelnik Općine Tržačka Raštela u Kraljevini Jugoslaviji.

Prije tri godine mještani su došli na ideju da obnove stari tržački mlin i stave ga u funkciju. Inicijativu su uputili tadašnjoj Općini Cazin, koja je tu ideju bez dileme prihvatila i uključila se u ovaj projekat.

„Isprva smo mislili da se mlin može renovirati i tu je došla jedna grupa iz komunalno-stambenog fonda, pogledali i snimili stanje, te izradili projekat rekonstrukcije mline koji je uključivao zamjenu dvije-tri grede, pokrp krov i ono što je porušeno. Međutim, kada su došli ovamo i vidjeli u kakvom je stanju mlin, vidjeli su da se on mora rekonstruisati u cijelosti. Prva faza rekonstrukcije obuhvatila je uređenje obala i zemljišta oko mlina, proširenje kanala i obnovu cjelokupne vodenice. U drugoj fazi obnove smo radili samo unutrašnjost mlina i ona je identična originalnoj koja je prije bila. Time projekat još nije završen. Imamo još obnoviti ove skele ili kako su ih zvali ‘bentove’ koje su služili za puštanje vode iz Korane. Zatim, okončati radove na mostu pored mlina kojeg su uradili mještani samoinicijativno i koji nije onakav kakav bi trebao biti niti je završen. I malo još nekih radova oko kamenih stubova na kojima stoji mlin, čime bi okončali ovaj projekat i zvanično pustili mlin u funciju“, istakao je Enes Duraković, jedan od mještana koji je vodio i nadgledao realizaciju projekta.

Mještani Tržačkih Raštela i Grad Cazin su uradili ono što je do njih, a na višim instancama vlasti je da ovaj bosansko-hercegovački dragulj učine prepoznatljiv i dijelom turističke ponude naše zemlje.
Izvor:Fokus.ba

KUD “Tržačka Raštela” Cazin: Humanitarna večer za Rahmana Dolića

KUD „Tržačka Raštela“ Cazin po prvi put organizuje okupljanje folkloraša pod nazivom Večer folkloraša humanitaraca.

Cilj ovog okupljanja je prikupljanje novčanih sredstava za liječenje našeg teško oboljelog sugrađanina.

Ova humanitarna večer bit će održana u restoranu Halka 16.01.2018. godine (utorak) s početkom u 19 sati, a ulaz je 5 KM.

Večer je namijenjena svim folklorašima koji su članovi nekog od kultuno-umjetničkih društava grada Cazina kako bi se bolje upoznali, zabavili, a pri tom pomogli ovu humanitarnu akciju.

Članovi KUD-a i njihova Uprava organizira ovaj događaj s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za liječenje našeg sugrađanina Rahmana Dolića.

Naš Rahman nema dovoljno novca kako bi primio terapiju za mjesec februar, pa je KUD pokrenuo niz akcija kako bi pomogao ovom velikom čovjeku, prijatelju, ocu, bratu..

Nama to ne prestavlja ništa, a njemu može značiti život.

Rahman Dolić, naš Cazinjanin, rođen je 03.01.1960. Ovaj veliki čovjek koji je cijeli svoj život radio i pomagao drugima, sada treba našu pomoć.

Godine 2017-te dijagnosticiran mu je rak prostate koji mu se nažalost proširio na limfe i kosti.

U početku se ovaj skromni čovjek borio sam, tiho, u krugu svoje porodice pokušavajući na razne načine steći sredstva koja su mu potrebna za liječenje, međutim, sada to više nije u mogućnosti.

Pomogao je cijeli Cazin, udružila se i dijaspora, ali sa iznosom od oko 5000 KM mjesečno to se prebrzo potrošilo.

Većina ljudi je zbog svakodnevnih obaveza i zaboravila za Rahmana, ali još uvijek ima onih koji misle na njega i pokušavaju pomoći na razne načine, jer u slučaju kada ne bi primio terapiju samo jedan mjesec njegovo stanje bi se odmah pogoršalo.

Zato Vas pozivamo da još jednom pokažemo naše veliko srce i pomognemo ovom, prije svega velikom čovjeku, suprugu i ocu.

Svi ste dobrodošli!

Preko GP Hadžin Potok međunarodni saobraćaj moguć još tri mjeseca

Graničnim prijelazima Hadžin Potok – Bogovolja i Bosanska Dubica – Hrvatska Dubica produžena je odluka o međunarodnom saobraćaju i u naredna tri mjeseca, potvrdili su danas iz Granične policije BiH.

Odluka je donesena nakon sjednice Mješovite komisije za praćenje provođenja Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima, na kojoj je, kako je istaknuto, privremeno odobren međunarodni saobraćaj preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj Bosanska Dubica ‒ Hrvatska Dubica i Hadžin Potok ‒ Bogovolja u trajanju od tri mjeseca, odnosno do održavanja naredne sjednice Komisije.

Ova odluka od izuzetnog je značaja za stanovnike Krajine, budući da je granični prijelaz Hadžin Potok, koji se nalazi na teritoriji Grada Cazina, u značajnoj mjeri rasteretio tri preostala krajiška granična prijelaza Izačić, Ripač i Maljevac od 1. avgusta, kada je po prvi put omogućen međunarodni saobraćaj na ovom graničnom prijelazu.

Podaci Granične policije BiH o registrovanim prelascima u protekla tri mjeseca govore da su u periodu od 1.8.2017. do 25.10.2017. službenici Jedinice granične policije Velika Kladuša evidentirali prelazak državne granice (ulaz i izlaz) 42.815 osoba i 18.125 vozila preko GP Hadžin Potok – Bogovolja.

Podsjećamo, Krajišnici godinama negoduju zbog malog broja graničnih prijelaza smještenih u ovoj regiji, iako je Krajina najzapadniji dio države i geografski najbliža zemljama Zapadne Evrope. Osim toga, veliki broj Krajišnika je na privremenom ili stalnom radu u Evropskoj uniji, a nemali broj njih svakog vikenda boravi na svom ognjištu u Cazinu, Bužimu ili Velikoj Kladuši. Paralelno s tim se muče i s gužvama na granicama.

Pored navedenog, na sjednici Mješovite koja je sastanak imala 7. novembra privremeno je promijenjeno radno vrijeme stalnih graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj: Tržačka Raštela ‒ Kordunski Ljeskovac, Zagrad ‒ Pašin Potok, Vinica ‒ Aržano Pazar i Subašići ‒ Dvorine. Do naredne sjednice Komisije ovi granični prijelazi će raditi 24 sata.

(Izvor: Klix.ba)